Skip to main content

Full text of "Logo Baqa Tigism Nabiina Qwe-Lao Wads Pulim (Universal Declaration of Human Rights)"

See other formats


LOGO BAQA TIGISIM NABIINA QWE-LAO WADS 

PULIM 

De na se we nabiina rjwea de logo barja chega chworja wade maama kugu zege 

logo maama wopwolo, de chega de yezura barja ne. 

De na se we de na ba toge chega chworja to mo jaane nikantogo de tigura de 

popora ko twi nabiina larja ne, ye nabiina maama yaa lage se wopwolo de yezura 

yaa taa wora. 

De na se we noono maama taa tei o tete se tigura de popora ye taa wora, fefeo 

de peenem rjwaane, se wade sem ja kuri. 

De na se we teene maama taa jege wolim, de ni seem de mimoro. 

De na se we "UN Charter" tono kom pane ko se wade sem rjwea wolim rjwaane 

se baara de kaana taa ye bedwe logo ywonni de wopwolo de yezura rjwaane. 

De na se we UN Tigisim teene dem maama ke nimoro se chega chworja wade 

sem ja kuri nabiina zula de wopwolo rjwaane. 

De ta na se we ko yaa lamma lanyerane se de ni wade sento kuri se ko ja 

wopwolo de yezura ko ba logo barja. 

De Laam wo se we 

"General Assembly" dem pe 

Logo Barja Tigisim Wade sem se ko taa ye worj-kolo kodoo na wo woli ko ja 

wopwolo de logo fogem de yezura na wo pa nabiina rjwea taa jege kuri logo 

barja maama ne to. 

Wadaa 1 

Ba loge noona maama se ba taa ye bedwe mo ba rjwea de ba chega seini, ye 
fefeo teira kotaa. We pe ba swa de boborja mo se ba taa ye nubiu daane ye ba 
jege da rjwarja. 

Wadaa 2 



Logo barja tigisim wade sem pe chworja se noono maama taa jege chega 
chworja na wo pa ba rjwea taa jege zula to. Wade sem ta we ba ba fee nabiinu o 
chega chworja ne naa ba cheese o dwi o yetana, o logo lane, o we joono naa o 
boborja rjwaane. Wade sem ta we ba ba jege se ba taa cheese noono we o ye 
baaro naa kaane, kwoo o jejegero naa ba na loge o me to rjwaane. 
Wade sem ta tage se woli da we popora ba jege se ka taa wora nabiina larja ne 
ba teo politiksi naa ko wade naa ko na ye kolo to rjwaane. Naa ba poore noono 
we o nworji teo kolo ta na wo vere ko tete to rjwaane. 

Wadaa 3 

Ko ye noono maama chega chworja mo se o taa rjwe ye fefeo naa foonee teira. 

Wadaa 4 

Wadaa kam we nabiin-yeiku naa kabe totona naa kabe pipio daa ye taa wora 
logo barja ne. 

Wadaa 5 

Ba ba jege chworja se ba pa noono yaare cham yerane ko na wo marje se 
nabiinu yaare tei to. 

Wadaa 6 

Noono maama ye nabiinu mo o ze par] o wo me maama logo barja yoba. Logo 
barja wade sem maama yiga ne, wadaa teira na wo ta we o dae nabiinu. 

Wadaa 7 

Nabiina maama ye bedwe mo wadaa yiga ne. Wadaa choo noono maama mo; ka 
ba poore nooona ka yaga. Ka kwoli nabiina maama mo se wolo wolo ye cheese o 
dworj. 



Wadaa 8 

Noono maama wae o sarj noono o dwor] koote delo maama wone nenecne ko tu 
na ke o choge teo kom wade selo na pa noono worn nwea ywona to. 

Wadaa 9 

Ba baa wane ba ja noono yoo yerane ba gare ba ke o peena diga naa ba zeili o o 
teo ne pa o vo zoora te-gaa ne. 

Wadaa 10 

Ba na jaane noono fee wora se ba di o sareya koote ne lanyerane ko mar) de teo 
kom wade na tirji tei to ba ni o seene o choge naa o wo choge. 

Wadaa 1 1 

1 . Ba na jaane noono we o choge o mane waarem ba na wo di o bora tata ba 
ba jege chworja ba te we choge fee wora se ba pa ko tu chworja se o ja 
loya de sareya tiina se ba woli o se ba di taane dem koote ne. 

2. Ba baa wane ba ta we noono yaa ke o choge naa ba ta we o ve se o yaa 
ke kolo na mane keim chega chworja ne to, ye ka marja ne wadaa yaa 
teira ko nwaane. Ko kwaga ne tata ba baa wane ba pa noono waarem na 
dage de dwoi waarem delo dwi o deim yaa na wo jworj o na choge mana 
kalo to. 

Wadaa 12 

Ba ba jege chworja ba daane noono yoo yerane o boborja keiri seini, naa o diga 
tiina, naa o sorjo de o pwola totorja seini. Ba nam ba jege chworja ba ke o kekeo 
kolo na wo choge noono worn yu to. Wadaa kanto choo noono maama mo o 
kekeo maama seini, ye daanem teira. 

Wadaa 13 



1 . Noono maama wae o beiri o boborja na lage tei ye o zoore o boborja na 
lage me maama to, o teo ne. 

2. Noono maama wae o nwon, teo de teo, naa o tete teo ne o beiri o vei teo 
kodworj ye o jwoora. 

Wadaa 14 

1 . Noono wolo maama na ne chem o teo ne, o wane o duri o vo o taa zoore 
sateene dedwonna ne o wopwolo de yezura nwaane. 

2. De ko de, o cham dem na dae neneene politiksi lana ne ko wo taa 
chamma se o duri o nworj. O na choge teo kom wade ge mo naa o kekeo 
kom na wo de UN wade sem na marje tei to sateene dedwonna baa se de 
jworj o mole mole. 

Wadaa 15 

1 . Noono maama jege teo, o na nworj me. 

2. Ba baa wane ba zeili noono o teo ne, naa ba fee o se o ye leiri teo o 
boborja na lage tei to. 

Wadaa 16 

1 . Baara de kaana na bege ba ti to wae ba di daane ye ba yetana, naa ba na 
nworj tekolo, naa ba na toge Wechorja kalo dwi to baa wane ko cheirji ba 
se ba ye di daane ba lo sorjo. Ye ba kadiri seini ba maama ma daane, ba 
zora de ba rjwea seini, ye ba wae ba yage daane marja de marja, ba tete 
boborja na lage tei. 

2. Kadiri wio ye baaro de kaane tete yerane na se se ba zo daane, ye ko dae 
we noono mo fee ba to. 

3. Sorjo tiina - baaro de o kaane de o bu - mo ye sayu kugu takeiri wone. 
Konto rjwaane tekeiri dem de teo kom maama jege se ba taa ni ba bana 
ne mo, ba taa choo ba wolwanno maama wone. 



Wadaa17 

1 . Noono maama wae o jege o tete nyoone wonno, naa o de o badwonna 
wae ba tei wonno daane. 

2. Ba baa wane ba vere noono wonno naa ba pa se o ye taa lage wonno. 

Wadaa18 

Noono maama wae o bon. o na lage tei. O wae o ke o bobona keiri, o wae o toge 
Wcchwona kalo dwi o na lage to; o nam ta wae o leiri o Wcchwona naa o bonem 
o yerane naa o de kogo, ye o bere noona Wechwona kam o taane de o totona 
seini. 

Wadaa 19 

Noono wae o noone o bobona na lage tei. O wae o te kolo maama o na bone o 
yu ne, ye noono ba jege chwona se o cheinj o ni. O wae o beiri labaare o bobona 
o daare o pae labaare dwi maama labaare tonno de walese bam maama wone 
sedejagejei mamma. 

Wadaa 20 

1 . Noono maama wae o toge o zoore asemble naa tigisim dwi maama na ye 
yezura tigisim to. 

2. Ba baa wane ba fee noono se o zo tigisim delo o na ba lage to. 

Wadaa 21 

1 . Noono maama wae o toge o di o teo gomente paare; o nam ta wae o toge 
o voti o kuri noona o ke gomente dem wone. 

2. Noono maama wae o jwon. wolim delo o teo gomente na jege de woli de 
noonbia maama to, ko ma da ko ma da. 



3. Gomente maama dam wo taa toge de noonbia kwora na we tei to mo. 
Noonbia bam kwora kam mo yei ni ka bere noonbia bam na wo kuri ba 
gomente dem paare tiina tei to. Kurim dem jege se ko dc voti lao naga mo, 
se noono maama voti o boborja na laga tei to, ye se ko de voti wadaa kam 
naga chekke. 

Wadaa 22 

Noono maama teo gomente jege se de taa choo o rjwea larja ne de de dam, de 
de naduni dedaane de na jege nimoro tei de sateene dedwonna to se ko pa 
noono worn nwea ja kuri se o wane o ji noono lanyerane. 

Waada 23 

1 . Noono maama wae o ke totorj; o wae o kuri o boborja na dc totorj delo, ye 
fee wora se totorj dem taa jege kuri na pa o ywonni de wopwolo ye o ba 
lia we ba wo zarj ba le o totorj dem ne to. 

2. Noono maama ka, ye ko ba chuli o na ye wolo dwi to, jege se o taa jworj 
rjweo na mae de o totorj dem dam na mae tei to mo. 

3. Wolo maama na torja ko marj se o rjweo taa ye zegere se ko wane ko ni o 
tete dedaane o diga tiina lanyerane. Ko ta mar] se o taa nz fee o totorja jei 
ne. 

4. Noono maama wae o toge o zoore totorja jei tigisim yalo na wo woli o o 
totorja larja seini to. 

Wadaa 24 

Noono maama jege chworja se o taa jege sio de sio marja, dedaane hawase 
bagera o na o ke totorja jei ne to; ye o ta wae o jworj daa bem wone o jeini sorjo 
ne o sia ye ba baa le o rjweo wone. 

Wadaa 25 



1 . Fee wora se noono maama taa nwe rjwea na jege kuri ye ka ywoma ka 
pae o tete de o diga tiina to. Ko marje se wodiiru, zora jei, assibita na ni 
yezura seini to dedaane won-telo maama na wo woli pa se rjwea taa 
ywoma to taa wora. Fee ta mo wora se wolim taa wora ko pae noono 
maama neneene o na ba tona, o na weela, naa o na jigi nabwom jaweo 
rjwaane, o na ye badeim naa kadeim, o na kwe naa noono na ye zore tu, o 
ware se o ni o tete barja ne. 

2. Fee wora se ba taa fage ba ni niina de bia barja ne lanyerane. Bu maama, 
o jege kwo yoo o ba jege kwo yoo, ko marje se ba ni o bane ne mo ba woli 
o se o ke noono. 

Wadaa 26 

1 . Noono maama jege chorja se o ke sikuuli. Sikuuli veirja, ko zege prameiri 
sikuuli ko vo yi Junia Sckondeiri Sikuuli, wo taa ye zcera mo, ye ko ta ye 
fefeo mo se bu maama vo sikuuli se ko yi konto. Tekenekal Sikuula de 
totona berem sikuula neneene Kolcja de wo taa wora se balo na wo vo da 
to vo. Univcsiti de sikuula kamuna yadwonna de wo taa wora se balo na 
paase ba teesa lanyerane to vo. 

2. Sikuuli veirja naa ton-yeino ye se ko pa noono swa mo poore se o wane o 
lore kolo maama na lana ko pa nabiino se ko ja wopwolo de yezura ko ba 
to. Ko jege se ko ja nimoro de badworjo mo ko ba de sateene logo barja 
ne, de nabiina dwi maama de wejoona dwi maama se ko zeini logo barja 
tigisim totorja dwi maama na woli logo maama yezura to. 

3. Tiina jege chwona se ba kuri ba na wo taa lage se ba bia zamese tono 
sikuuli delo dwi wone to. 

Wadaa 27 

1 . Noono maama wae o toge o ke o nabaara kekeo o na lage tei, de keina 
yadwonna, de "Science" na jaane wodonno telo maama ko ba nabiina 
jirim naa wolim rjwaane to. 



2. Noono maama na popone o tono o na yei kolo maama logo lam rjwaane 
to, fee wora se ba zeini naa ba woli o se o ne ko maana. 

Wadaa 28 

"United Nations" nia yanto ye se ko pa nabiino maama logo bana wolim, de 
wopwolo de yezura mo. 

Wadaa 29 

1 . Noono maama jege fee totona se o ke o na zoore takeiri delo maama ne 
to se ko pa se o taa ye noon-nwem se o nwea ke ywonni. 

2. Noono fee totona keiri wone o jege se o de wade sem na lage tei to mo. O 
ba jege se o ke o gaale naa o ke o choge badwonna wo. O nam ba jege 
chwona o ke o choge kogo ywonni de noono wopwolo, kogo zula nwaane. 

3. Noono maama na toge nabiina nwea de logo bana chega chwona wade 
sento o jege se o toge "United Nations" na lage se ko de tei to mo. 

Wadaa 30 

Noono, naa noona, naa teo ye zarj ba bone we ba wo wane ba ke wono se ko 
leiri naa ko choge nia yanto ba na tin tono konto ne to.